Jane Austen – 200 godina smrti, 18.07.1817.

Jane Austen – 200 godina smrti, 18.07.1817.

Jane Austen (Steventon, 16. prosinca 1775. – Winchester, 18. srpnja 1817.) bila je prominentna britanska književnica. Njezini pogledi na život žena i divno slaganje ironije učinili su ju jednom od najznačajnijih književnica njenog doba, a i dan-danas je njeno štivo vrlo omiljeno, prvenstveno među pripadnicama ženskog spola.
Jane Austen rođena je 16. prosinca 1775. godine u Steventonu, kao kći Georgea (1731-1805) i Cassandre Austen (rođena Leigh, 1739-1827), u kojemu je provela veći dio života. Imala je šestero braće, a sa starijom sestrom Cassandrom bila je naročito bliska. Jane se, kao ni Cassandra, nikad nije udavala. Jedini portret Jane Austen loše je obojana skica koju je navodno njena sestra Cassandra načinila, a nalazi se u Londonu. Njena su braća, Francis i Charles, pristupila mornarici i postala admirali. Osnovno obrazovanje Jane je dobila 1783. godine – prvo u Oxfordu pa u Southamptonu. Od 1785. do 1786. polazila je Školu za djevojke u Readingu. Stekla je šire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke te se već rano posvetila pisanju, a prva priča objavljena joj je već 1789.
Janein život bio je relativno dosadan, bez posebno značajnih zbivanja. Godine 1801. njezina obitelj preselila se u Bath, koji postaje pozornicom za brojna daljnja književna djela (iako je sama Jane, naročito u liku junakinje Anne Elliot “ustrajala u nenaklonosti prema Bathu”). Iduće godine, 1802., Jane je dobila bračnu ponudu od šest godina mlađeg, bogatog, ali “krupnog i nezgrapnog” čovjeka pod imenom Harris Bigg-Wither. Takav brak oslobodio bi je financijske ovisnosti i oslanjanja na vlastitu obitelj. Pod utjecajem takvih okolnosti Jane isprva pristaje, no već idući dan se predomišlja i odbija brak iz računa. Bilo je sasvim izvjesno da ga nije voljela. Nakon očeve smrti 1805., Jane, njena sestra i majka preselile su se u Southampton s bratom Francisom i njegovom obitelji. Tamo su živjeli četiri godine, a potom se sele u Chawton, gdje je brat Edward posjedovao imanje i kolibu. Ta je kuća danas otvorena za javnost.
Jane nastavlja miran život sa svojom obitelji. Godine 1816. počinju njeni zdravstveni problemi. Danas se pretpostavlja da je bolovala od Addisonove bolesti, čiji uzrok tada nije bio poznat. U bolesti su se stalno izmjenjivala dobra i loša razdoblja, no 1817. godine stanje joj se ozbiljno pogoršalo i tada je otputovala u Winchester. Tu je umrla dva mjeseca poslije, 18. srpnja 1817., a pokopana je u tamošnjoj katedrali.
Jane Austen je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova. Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem romantizma u engleskoj književnosti, no Jane nije bila tipični književni romantičar. Snažne emocije u njezinim romanima uglavnom donose opasnost, a mlada djevojka koja vježba suzdržanost prije će naći sreću od one koja bježi s izabranikom svoga srca. Austenina djela sličnija su onima književnika i filozofa poput Davida Humea i Johna Lockea nego djelima njenih suvremenika kao što su Lord Byron i William Wordsworth. Među Janeinim najjačim stvaralačkim inspiracijama smatraju se Samuel Johnson, William Cowper, Samuel Richardson, George Crabbe i Fanny Burney.
Njezin posmrtno objavljeni roman Opatija Northanger satirizira gotička djela Ann Radcliffe, no Jane je najpoznatija zbog svojih djela za odrasle koja su danas poprimila oblike socijalno pronicljivih komedija manira. Ta djela, posebice Emma, često su citirana zbog savršenosti forme, a današnji kritičari pokušavaju pronaći novu prespektivu o Janeinim oštroumnim komentarima upućenima predvidljivosti neudanih profinjenih žena na početku 1800-ih. Tadašnji Zakon o nasljeđivanju omogućio je da gotovo sav obiteljski imetak odlazi u naslijeđe muškim potomcima, odnosno muškim članovima obitelji.

Djela Jane Austen vrlo su dobro primljena kod publike, a Sir Walter Scott posebno je autoricu pohvalio:
“Mlada dama ima talent za opisivanje miješanja osjećaja i ljudi iz običnog života, što je meni nešto najljepše s čime sam se ikad upoznao.”
Jane Austen je zaslužila i divljenje Thomasa Babingtona Macaulaya (koji je izjavio da su njene književno-romanske kompozicije najbliže savršenstvu), Samuela Taylora Coleridgea, Roberta Southleya, Sydneya Smitha, i Edwarda FitzGeralda. Jane je bila iznimno cijenjen autor mnogo desetljeća nakon svoje smrti. Interes prema njezinim djelima ponovno je oživljen krajem 19. stoljeća. Engleski studenti 20. stoljeća uvrstili su je među najbolje engleske književnike svih vremena, uspoređujući je i s Williamom Shakespeareom.
Janeina literarna snaga leži u ocrtavanju likova, posebno ženskih, delikatnim i nježnim potezima koji proizlaze iz prirodnih i svakodnevnih incidenata između srednje i više klase. Njezini likovi, naoko obični, ispunjeni su čvrstoćom i preciznošću. Tako nastoje održati svoju individualnost kroz cijelu radnju, no često su neobojani njezinom vlastitom osobnošću. Spisateljičin pogled na život izgleda dobar, s malim dodatkom nježne, ali oštroumne ironije.
Suvremeni čitatelj svijet koji autorica opisuje, u kojemu je glavni ljudski cilj avanturistička udaja, može smatrati neliberalnim i nemirnim. No, u Janeino su doba opcije bile limitirane te su se i žene i muškarci vjenčavali zbog financijskih razloga. Ženski autori onoga vremena pisali su u okviru uskog opusa romance. Dio Janeine prominentne reputacije leži u tome što ona dobro integrira poglede na ljudsko stanje uz uvjerljivu ljubavnu priču. Veliki dio tenzija u njenim romanima proizlazi iz balansiranja financijskih potreba naspram drugih problema – ljubavi, prijateljstva i morala.
Romani
• Razum i osjećaji (izdana 1811.)
• Ponos i predrasude (1813.)
• Mansfield Park (1814.)
• Emma (1815.)
• Opatija Northanger (1818.) nakon smrti
• Pod tuđim utjecajem (1818.) nakon smrti
Kraća djela
• Lady Susan
• Watsonovi (nedovršen roman)
• Sanditon (nedovršen roman)
Juvenilija
• Tri sestre
• Ljubav i prijateljstvo
• Povijest Engleske
• Catharine, ili odaja
• Lijepa Cassandra
Djela Jane Austen smatraju se važnim karikama engleskog literarnog kanona. Uče se na sveučilištima i česta su tema mnogih školskih satova i kritika. Roman Razum i osjećaji visoko je cijenjen te ga i danas proučavaju učenici i studenti, prvenstveno zbog prezentiranja društvene strukture i razvoja likova. Svi su autoričini romani i danas rado čitani diljem svijeta, neovisno o akademskim obvezama, iz čistog užitka.
U popularnoj su kulturi Janeini romani doživjeli brojne adaptacije u obliku filmova i televizijskih serija. Roman Ponos i predrasude, doživjevši dosad šest filmskih inačica, najadaptiranije je Austenino djelo. Posljednja filmska adaptacija dotičnog romana napravljena je 2005. s Keirom Knightley, Donaldom Sutherlandom, Matthewom MacFaydenom i Judi Dench u glavnim ulogama. Bollywood je svoju verziju romana na platno prenio 2004. u filmu Bride and Prejudice. Colin Firth je 1995. odglumio lik Darcyja u vrlo popularnoj BBC-jevoj seriji Ponos i predrasude, a likovi filma Dnevnik Bridget Jones iz 2001. inspirirani su spomenutim djelom.
Emma je adaptirana pet puta – 1932. s Marie Dressler i Jeanom Hersholtom, 1972. kao televizijska verzija, 1995. kao teen film Clueless, 1996. s Gwyneth Paltrow i Jeremyjem Northamom u glavnim ulogama, te kao tv-film s Kate Beckinsale.
Roman Razum i osjećaji adaptiran je u četiri filma, uključujući i verziju Anga Leeja iz 1995. s Kate Winslet i Emmom Thompson (dobio Oscara za najbolji adaptirani scenarij). Pod tuđim utjecajem je dvaput adaptiran za televiziju, a nedavno je snimljen i film pod istim imenom. Mansfield Park i Opatija Northanger također su doživjeli filmske adaptacije. Film Jane Austen in Manhattan (1980.) govori o rivalima koji žele snimiti film po Janeinoj drami Sir Charles Grandison’, ponovno otkrivenoj 1980. (vidi Bilješke)
Godine 2007. snimljen je film o životu Jane Austen pod nazivom Priča o Jane Austen (Becoming Jane) s mladom američkom glumicom Anne Hathaway u ulozi spisateljice i Škotom Jamesom McAvoyjem u ulozi Thomasa Lefroyja, navodne Janeine ljubavi.

3. srpnja 2017 / Obljetnice

Podijeli članak


Ova stranica otvorena je 200 puta.