Isaac Newton, 290 godina smrti, 31.3.1727.

Isaac Newton, 290 godina smrti, 31.3.1727.

Isaac Newton bio je engleski fizičar, matematičar i astronom. Rodio se 4. siječnja 1643. godine u mjestu Woolsthorpe. Zanimljivo je da je Newton skoro umro na porodu. Njegova se majka uskoro preudala stoga je o malom Isaacu skrbila baka. Srednju školu završio je u gradiću Grenthem, Iz srednje škole nosi i uspomenu na svoja prva dva fizička okršaja. U prvom je Newton dobio batine od nekog nasilnika, ali je zato u drugoj borbi Newton nasilnika „stručno“ pretukao i natrljao mu nos o crkveni zid. Zahvaljujući tome, jednako kao i svome znanju, ubrzo je postao „glavna faca“ u školi. Iz tih godina potječe i njegova prva ljubav, prema gospođici Story, pastorki ljekarnika kod kojega je stanovao.
Po završetku škole, po preporuci svoga ujaka upisuje se na Cambridge kao najsiromašnij student. Sveučilište je rangiralo svoje studente. Newton je u samom početku bio posljednji na rang listi, ali se s vremenom talentom i znanjen izdvojio i nametnuo. Nakon završetka studija odmah je dobio mjesto profesora na istom fakultetu na kojem je studirao.
U periodu od 1664. do 1666. Londonom je harala kuga pa se Newton mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku i tako postaviti temelje svom životnom djelu. Tih je godina radio tako intenzivno da se skoro razbolio. Nakon što je kuga minula Newton se vratio u Cambridge gdje je 1669. na mjestu profesora matematike naslijedio svog učitelja Isaaca Barrowa. U Kraljevsku akademiju primljen je na osnovu refraktorskog teleskopa kojim je promatrao Jupiterove satelite. Teleskop je izradio potpuno sam pokazavši tako savršeno poznavanje složenih tehnoloških postupaka od kojih je najteže bilo brušenje stalka.
Newton je žudio otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija), kako bi na taj način imao „sve“. Nije se zadovoljavao samo objašnjavanjem ustrojstva svijeta jer je priznavao vrhovnog tvorca na svoj protestantski način. Od prvog dana stvaranja žudio je za samim stvaranjem, za mijenjanjem kako bi mogao reći da je otkrio sve. „Hypotheses non fingo“ („Ne izmišljaj hipoteze“) bijaše njegova čuvena deviza koji nije napuštao do kraja života. Za sve je tražio logična objašnjenja u eksperimentu. Newtonova tajanstvenost, šutnja i strpljiv rad mogli su imati i kobne posljedice po njegov život kada se 1690. zapalio njegov radni kabinet, odnosno rukopisi na njegovom radnom stolu. U tom besmislenom požaru koji je čini se izazvala mačka oborivši svijeću izgorili su Newtonovi radovi vezani uz kemiju i knjiga o prelamanju svjetlosti. U tim rukopisima nalazili su se i ogledi kojima se Newton bavio 20 godina, ogroman materijal kakav nije bilo moguće više prikupiti, pa je razumljiv njegov očaj nad prizorom uništenog truda. Tri godine bio je na opasnom putu ludila s trenucima potpune neuračunljivosti ali se ipak izvukao iz takvog stanja.
Newton je poznat po tome što je na zaključak o sili gravitacije došao tako što je vidio jabuku kako pada sa stabla. Po Newtonu se zove mjerna jedinica za silu njutn (N). Postoje tri Newtonova zakona:
1. Zakon inercije
2. Zakon dinamike
3. Zakon akcije i reakcije
Otkrio je i takozvani infinitezimalni račun. Infinitezimalni račun je račun s beskonačno malim veličinama (obuhvaća diferencijalni i integralni račun). Bio je čovjek duha, zaboravljao je na hranu i san kada je radio. Probudivši se dugo je sjedio u noćnoj košulji na ivici kreveta i razmišljao. Smatrao je kako nakon sna mozak najbolje radi, oslobođen zagađenja. Newton je mnogo godina bio i zastupnik u britanskom parlamentu gdje je uporno šutio osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea. Njegova slava bila je tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako preći. Njegovo grandiozno djelo Matematički principi prirodne filozofije (Philosophiae nautralis principa mathematica) izmijenilo je pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. Počasti koje su mu iskazivane nije doživio nijedan Englez prije njega. Proživio je 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju. Izgubio je samo jedan zub, a od napornog gledanja u Mjesec oslabio mu je vid. Preminuo je 31. ožujka 1727. u Londonu. Iza Newtona ostale su brojne, još potpuno neistražene, bilježnice s tisućama kemijskih recepata.

2. ožujka 2017 / Obljetnice

Podijeli članak


Ova stranica otvorena je 1,024 puta.